YUVAL NOAH HARARI
‘Otisnuli smo se u svemir, utječemo na gene, no hoćemo li se znati nositi sa stvaranjem superčovjeka’
Izraelski povjesničar Yuval Noah Harari proslavio se knjigom “Sapiens: Kratka povijest čovječanstva”. U nastavku, koji će sigurno postati bestseler, autor argumentira kako je Homo sapiens, prije sto tisuća godina beznačajna životinja, na rubu da postane biće božanskih sposobnosti stvaranja i razaranja.
Homo sapiens kakvog ga znamo nestat će u idućih 100 do 200 godina, tvrdi poznati izraelski povjesničar Yuval Noah Harari u svojoj novoj knjizi “Homo Deus”. Ova knjiga, prije nekoliko mjeseci objavljena u Velikoj Britaniji, a nedavno u SAD-u, na putu je da dostigne uspjeh Hararijeve prethodne knjige “Sapiens: Kratka povijest čovječanstva”, planetarnog bestselera prevedena na više od 30 jezika uključujući i hrvatski (u izdanju nakladnika Fokus).
Yuval Noah Harari (41) redoviti je profesor svjetske povijesti na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu. Rođen je i odrastao u Haifi u sekularnoj obitelji Židova porijeklom iz Istočne Europe, a nakon diplome na Hebrejskom sveučilištu, doktorirao je povijest na Oxfordu. Najveći dio uspješne znanstvene karijere bavio se vojnom poviješću srednjeg vijeka o čemu je objavio nekoliko zapaženih knjiga. No onda je potaknut knjigom “Guns, Germs and Steel” (kod nas u izdanju Algoritma prevedena kao “Sva naša oružja”) slavnog evolucijskog biolog Jareda Diamonda odlučio napisati knjigu o povijesti čovječanstva.
Knjiga “Sapiens” objavljena je 2011. godine na hebrejskom jeziku, a zanimljivo je da se Harari mučio s pronalaženjem izdavača u Izraelu. Kada je 2014. godine preveden na engleski jezik, “Sapiens” je doživio svjetski uspjeh te postao ultimativno štivo Baracka Obame, Marka Zuckerberga i Billa Gatesa. Harari je, zatim, pokrenuo i on-line kolegij “Kratka povijest čovječanstva” koji su slušali deseci tisuća ljudi diljem svijeta, uključujući i mnoge u Hrvatskoj.
Naša vrsta
“Bio sam domaćin Harariju kad je 2015. godine boravio u Hrvatskoj te je u kinu Europa održao predavanje povodom predstavljanja ‘Sapiensa’. Dvorana je bila prepuna i jako sam se iznenadio kad sam spoznao da su mnogi od okupljenih upisali taj Hararijev on-line tečaj zasnovan na knjizi”, rekao nam je povjesničar prof. Tvrtko Jakovina, koji je s Hararijem u prijateljskim odnosima te ga je prošle godine posjetio u Izraelu.
Zanimljivo napisana knjiga “Sapiens” uzbudljivi je prikaz čudesnog evolucijskog i povijesnoga puta koji je prošla naša vrsta. Prvi moderni ljudi, pripadnici vrste Homo sapiens, pojavili su se u Africi, točnije u Južnoj Sahari, prije otprilike 200.000 godina. Prije oko 70.000 godina Afriku je pogodila kataklizmička suša, zbog čega je populacija gotovo izumrla jer se broj njezinih pripadnika sveo na oko dvije tisuće jedinki. No ti su izdržljivi ljudi preživjeli, a njihovi potomci krenuli su iz Afrike i osvojili svijet.
“Prije sto tisuća godina Homo sapiens je bio beznačajna životinja koja se u međuvremenu preobrazila u gospodara čitavog planeta i postala strah i trepet ekosustava. Homo sapiens na rubu je da postane Bog, biće božanskih sposobnosti stvaranja i razaranja”, ustvrdio je Harari koji ljudsku povijest dijeli na četiri ključne prekretnice ili revolucije kako ih zove: kognitivnu, agrarnu, unifikacijsku i znanstvenu. Upravo je znanstvena revolucija u ishodištu njegove nove knjige “Homo Deus”, koja je zapravo nastavak “Sapiensa”.
“Dok su nas prve tri revolucije postavile na vrh piramide moći, ova posljednja koja je tek počela prilično je neizvjesna. Koliko god primamljivi bili njezini potencijali, jednako tako znanost nosi i opasnost podjele čovječanstva, gore nego ikad ranije u povijesti, što bi moglo dovesti i do samouništenja ljudske vrste. Napredak koji smo ostvarili uz pomoć tehnologije u posljednjih 50 godina omogućio nam je velika otkrića, otisnuli smo se s našeg planeta u svemir, možemo utjecati na gene, suzbili smo glad pa čak i povezali ljude i računala, no pred nama je izazov hoćemo li se znati dalje nositi s mogućnostima stvaranja superčovjeka”, kaže Harari.
Hibridi strojeva i ljudi
On, svakako, nije prvi autor ni mislilac koji se bavi superljudima. Podsjetimo, posljednjih 15 godina futurolozi poput Raya Kurzweila, George Dysona i Petera Warda naveliko se bave hibridima strojeva i ljudi te potencijalnim učincima genetskih manipulacija. Ipak, zbog Hararijeva izvanrednog spisateljskog talenta “Homo Deus” će vjerojatno svojom čitanošću nadmašiti sve dosadašnje knjige koje se bave superljudima.
“Ono što možemo vidjeti u posljednjih nekoliko stoljeća jest da ljudi postaju sve moćniji i da više ne trebaju pomoć Boga. Najzanimljivije mjesto na svijetu s religijske perspektive danas je Silicijska dolina, a ne Bliski istok. Ne trebamo više Boga, samo tehnologiju”, tvrdi Harari.
On je identificirao i dva ideološka trenda koji nastaju u Silicijskoj dolini. Prvi je “dataizam”, gotovo religijska nadmoćnost informacija i algoritama koji će na kraju zamijeniti naše ljudske instinkte kada je u pitanju donošenje odluka.
“Dataizam je 11. siječnja 2013. godine dobio svoga prvog mučenika kad je Aaron Swartz, 26-godišnji američki haker, počinio suicid u svome stanu”, tvrdi Harari.
Drugi ideološki trend iz Silicijske doline naziva tehnohumanizmom. Prema Harariju današnji je liberalni humanizam produžetak židovske i kršćanske vjere u dušu.
Božanstva
“Te religije su tvrdile da je svaka duša dragocjena, jer ju je stvorio Bog. Danas mnogi od nas vjeruju da je duša rezultat evolucije, ali i dalje to cijenimo kao najdragocjeniju stvar u svemiru. Tehnohumanizam to dalje proširuje. Takva je naša opsesija ljudskim životom, učinit ćemo sve da ga zadržimo, produljimo i zaštitimo”, ustvrdio je Harari koji smatra da će nas potraga za besmrtnošću dovesti do bioloških nadogradnji.
“Uzmemo li u obzir naš tehnološki napredak, neizbježno je da će se ljudi htjeti nadograditi u neku vrstu superiornog bića. Pokušat ćemo se pretvoriti u bogove. Mislim to doslovno. Ljudi će imati moći koje su se tradicionalno pripisivale božanstvima. Uskoro bismo mogli prema želji stvarati bića, snagom uma ploviti umjetnom stvarnošću i mijenjati vlastita tijela i umove prema željama”, kaže Harari.
Ističe tri načina stvaranja superljudi. Prvi je pomoću genetskog inženjerstva i biotehnologije koji nam omogućuju različita poboljšanja, a drugi je stvaranje kiborga kombiniranjem organskih dijelova našeg tijela s neorganskim dijelovima poput bioničkih udova, očiju, ušiju itd. Treći i najekstremniji način je stvaranje potpuno anorganskih bića kojima čak nije ni potreban organski mozak, nego umjesto toga koriste umjetnu inteligenciju.
“Tijekom četiri milijarde godina evolucije na Zemlji sva su živa bića, a ne samo ljudi, bila ograničena na organsko carstvo. No, sad se genetsko inženjerstvo, kiborzi i umjetna inteligencija razvijaju toliko brzo da je izvjesno da će za stoljeće ili dva biti stvoreno novo biće. Ta bića će biti drugačija od ljudi danas kao što su sada čimpanze drugačije od ljudi. Na neki način to će biti kraj Darwinove teorije i uspon načela inteligentnog dizajna koji stvaraju ljudi i računala”, ustvrdio je Harari u nedavnom razgovoru za američki National Public Radio (NPR).
Potpuno stapanje
Osvrnuo se i na buduća medicinska dostignuća.
“Mislim da će se medicina općenito u 21. stoljeću prebaciti s liječenja bolesnih na poboljšanje zdravih ljudi. Ako ste pronašli načine kako popraviti pamćenje oštećeno Alzheimerovom bolešću ili demencijom, vrlo je vjerojatno da se isti postupci mogu koristiti za nadogradnju memorije potpuno zdravih ljudi. A ako nađete načine za povezivanje mozga i računala, možete se osloniti na pamćenje golemih baza podataka izvan vlastitog mozga. Mi smo se time već počeli koristiti pomoću naših pametnih telefona i računala. No, ono što ćemo moći vidjeti u narednim desetljećima jest da će se čovjek zapravo potpuno stapati s pametnim telefonima i računalima”, rekao je Harari.
Ističe da čak i kad su zadovoljni i postižu napredak, ljudi nisu zadovoljni jer stalno žele više. “Kroz tisuće godina stekli smo moć kontrolirati svijet izvan sebe, ali ne i onaj unutar sebe. Mogli smo zaustaviti rijeku, ali nismo mogli spriječiti svoje tijelo da ostari. Mogli ste ubiti komarce, ali niste mogli ubiti dosadne misli koje vam zuje u glavi. U 21. stoljeću, mi smo na putu da steknemo moć kontrole nad svijetom u sebi, da ubijemo misli, a ne samo komarce. Opasnost je u tome što ćemo zloupotrijebiti tu moć i završiti s unutarnjom ekološkom katastrofom, što je kompletan mentalni slom”, rekao je Harari u nedavnom razgovoru za magazin Time.
Istaknuo je kako će nadogradnja ljudi u superljude u početku biti dostupna samo određenom broju ljudi, dakako bogatoj eliti.
“Tako ćemo prvi put u ljudskoj povijesti moći vidjeti kako se ekonomska nejednakost prevodi u biološke nejednakosti. I kad se jednom otvore takva vrata, postaje gotovo nemoguće zatvoriti ih, jer će tada bogati stvarno biti daleko sposobniji od ostalih ljudi”, kazao je Harari koji razmišlja o mogućoj kontroli rasta bioinženjeringa i umjetne inteligencije.
Meditacija
“Jedna stvar koju trebamo učiniti jest da počnemo razmišljati daleko ozbiljnije o globalnom upravljanju, jer će jedino rješenje za takve probleme biti na globalnoj, a ne na nacionalnoj razini. Naravno, u posljednjih godinu ili dvije uviđamo retrogradno kretanje koje nas udaljava od globalističkog razmišljanja, a usmjerava na nacionalistička i izolacionistička razmišljanja, a to je vrlo opasno. Tradicionalno ljudi kažu da je nacionalizam opasan jer vodi u rat. Ali sada je nacionalizam daleko opasniji, jer ne samo da vodi u rat nego može spriječiti bilo kakav djelotvoran odgovor koji bi nam pomogao da se nosimo s opasnostima poput uspona umjetne inteligencije ili s posljedicama bioinženjeringa”, upozorava Harari.
Ističe kako je u vlastitom životu naučio ne biti ovisan o tehnologiji i stoga se svakodnevno povlači u meditaciju. K tome Yuval Noah Harari je vegan, a sa svojim suprugom Itzikom, bivšim kazališnim menadžerom s kojim se vjenčao u Kanadi, živi u jednom mošavu (tip izraelskog zadružnog poljoprivrednog naselja) na pola puta između Jeruzalema i Tel Aviva.
“Pokušavam naći srednji put. Na osobnoj razini pokušavam biti spreman da se isključim. Počinjem i završavam svoj radni dan s jednim satom meditacije. Svake godine povlačim se na dugo razdoblje meditacije koje traje između 30 i 60 dana. Ja sam zapravo o pobjedi Donalda Trumpa čuo tek 20. prosinca 2016. jer sam se na 45 dana povukao u meditaciju u tišini. To me poštedjelo mjesec dana uzrujavanja”, priznao je Harari novinarima Timea.