Arhiva kategorije: Mistična filozofija

Mistična Ruža

Koliko se lijepog, mirisnog i nadahnjujućeg krije u samo jednoj riječi: ruža!

Kroz tisuće godina ruže su se iz prirode i vrtova uselile u priče i mitove, postale motiv umjetničkih djela, nadahnuće pjesnicima, botaničarima, vladarima… Najstariji slikani trag o ruži freska je iz 1700. godine prije Krista u palači kralja Minosa na Kreti, a zanimljiv je i pronalazak engleskog arheologa Williama Flindersa Petriea u piramidi u Hawari: vijenac od ruža spleten oko 180. godine, još uvijek u odličnom stanju. U poznatom Ratu ruža (1455. – 1485.), koji se vodio između dviju engleskih plemenitaških kuća za engleski tron, kuća Lancaster u svom je grbu imala crvenu ružu (Rosa gallica officinalis), a kuća York bijelu ružu (Rosa alba semi-plena). Nakon okončanog sukoba udružene crvena i bijela ruža pronašle su svoje mjesto na grbu Ujedinjenog Kraljevstva.

Sve ovo jasno govori o značaju ruža. Na Zapadu je ruža cijenjena poput lotosa na Istoku i u trajnoj je i snažnoj vezi sa zapadnim čovjekom kao možda nijedan drugi cvijet.

Ruža pripada rodu Rosa iz porodice Rosaceae, kojoj pripadaju gotove sve voćne vrste umjerenog pojasa sjeverne polutke: jabuka, kruška, šljiva, višnja, trešnja, badem, marelica, malina, kupina i druge. Rod Rosa broji oko 140 različitih vrsta s oko 13000 priznatih uzgojenih podvrsta ruža. Najveći broj vrsta potječe iz središnje Azije, a manji broj iz Europe, Sjeverne Amerike i sjeverozapadne Afrike.
Pretpostavlja se da su najranije europske vrtne ruže, još iz vremena Rimljana, Rosa gallica officinalis, nazvana još i Apotekarskom ružom zbog uporabe u apotekarstvu, te Rosa alba. Križari su sa svojih pohoda donijeli i druge vrste, a najslavnija je od njih Damaška ruža, koja je ime dobila po sirijskom gradu Damasku gdje je poznata od najstarijih vremena.

Ne zna se od koje je divlje vrste nastala prva ruža pa tu prazninu ispunjavaju mitovi i legende. Jedna od legendi kaže da je prije nego što je postala zemaljskim cvijetom, ruža rasla u rajskim vrtovima, bez trnja. Nakon što su prvi ljudi istjerani iz raja, ruža je dobila trnje da bi podsjetila ljude na njihov grijeh, dok su njezini ljepota i miris ostali kao spomen na izgubljeni raj. Per aspera ad astra (Preko trnja do zvijezda) postao je moto čovjekovog zemaljskog puta.
Ulje ruže je tajni i dragocjeni sastojak koji utjelovljuje njezinu istinsku prirodu. Destilacijom ružinih latica vodenom parom dobiva se 0,025% eteričnog ulja, što znači da je za 1 kg ulja potrebno 4 tone ružinih latica. Latice rascvjetanih ruža sakupljaju se samo rano ujutro i moraju biti podvrgnute destilaciji u roku od 24 sata – zato je ružino eterično ulje vrlo dragocjeno i često se krivotvori. Zapisano je da je provincija Faristan između 810. i 817. godine državnoj blagajni u Bagdadu plaćala godišnji porez od 30000 boca ružine vodice (koja je u to vrijeme bila cjenjenija od eteričnog ulja). Faristan je u to vrijeme ružinu vodicu izvozio u Kinu, Indiju, Jemen, Egipat i Španjolsku.

Ružino eterično ulje savršeno je umirujuće i tonizirajuće sredstvo kod različitih tegoba (snižava krvni tlak i regulira rad srca), blagotvorno je za jetru, što su spominjali još i kineski medicinari, a korisno je i kod tretmana plućnih bolesti. Za pravo ružino eterično ulje kaže se da je “najsigurnije od svih ljekovitih sredstava.”

Grčka mitologija vezuje nastanak ruže uz božicu ljubavi i ljepote Afroditu, međutim postoji i mitska priča prema kojoj ju je ipak stvorila Chloris, božica cvijeća. Chloris (rimska Flora) jednog je dana prolazeći šumom pronašla beživotno tijelo lijepe nimfe. U pomoć je pozvala Afroditu, kako bi joj podarila nov život i ljepotu, boga Dioniza, kako bi svojim nektarom podario novom životu sladak miris, i tri Gracije, koje su joj podarile dražest, vedrinu i gracioznost. Bog vjetra Zefir otpuhnuo je tamne oblake kako bi Apolon obasjao nimfu sunčevim zrakama i omogućio joj, sada oživljenoj kao cvijet, da pro¬cvjeta. I tako se rodila ruža…

pasja ruža

Ruže su istodobno bile posvećene Afroditi i Ateni – ljubavi i mudrosti. Mit kaže da je ruža prvotno bila bijeli cvijet, ali kad je Afroditin miljenik Adonis smrtno ranjen, božica mu je potrčala u pomoć i pritom se ozlijedila na trn. Njena božanska krv obojila je ruže koje su nakon toga njoj posvećene.

Ruža se često spominje u antičkim zapisima. Grčki pjesnik Anakreont sastavio je u V. st. pr.Kr. odu u slavu ruži i njezinoj ljepoti, čarobnom mirisu, snazi kojom liječi i značenju u svijetu bogova. Sapfo ju je nazvala kraljicom cvijeća: Da je Zeus želio postaviti kraljicu nad cvijećem, ta kruna bi pripala ruži… Herodot piše o vrtovima frigijskog kralja Mide… gdje ruže rastu same od sebe, svaka nosi po šezdeset cvjetova i izvanredno mirišu… Teofrast je zapisao da su u Adonisovim vrtovima u srebrnim posudama uzgajane posebno lijepe ruže – zbog mirisa za koji se vjerovalo da rastjeruje bolesti, ali i za potrebe izrade cvjetnih vijenaca kojima su se uveličavale razne svetkovine. Također je dao botanički opis ruža koje su rasle u Egiptu i Grčkoj. Na Istoku pak Konfucije opisuje ljepotu ruže koja se uzgaja u carskim vrtovima.
U Rimu je ruža bila omiljeni cvijet kako ljudi tako i bogova. Ružama su se kitili vojskovođe, a njene su latice uljepšavale brojne svetkovine i gozbe. Cvijet ruže bio je posvećen božici Veneri kao simbol ljepote, Kupidu kao zalog ljubavi, Aurori, božici zore, zbog svoje ljepote u ranojutarnje sate, te Harpokratu, bogu tišine, čime postaje simbolom čuvanja tajni. Ruža položena na stol ili vijenac od ruža obješen na ulazu u prostoriju, upozoravali su prisutne da se za sve što je izgovoreno za tim stolom ili u toj prostoriji, tražila prisega na šutnju, za što se koristio izraz sub rosa (“pod ružom”).

Nakon pada Rimskog Carstva čuvari antičkih znanja postali su kršćanski redovnici. Novi svjetonazor nije odobravao uzgoj ruža za svjetovne potrebe, međutim, uzgajali su ih u samostanskim vrtovima uz ljekovito bilje, u posebno ograđenim gredicama, tzv. ružarijima. Ruža je u samostanskim vrtovima uživala posebno mjesto jer je bila posvećena Djevici Mariji koju su nazivali La Rosa Mystica ili Mistična ruža otkupljenja, a koja simbolizira sam život – ljubav i mudrost, ljepotu i čistoću, bol i smrt. U kršćanstvu se simbolizam ruže izjednačuje sa simbolizmom srca te ona predstavlja posudu koja sadrži krv – nositeljicu života (Sveti Gral). Marijine svetkovine slave se u svibnju, mjesecu ruža, a postojao je i stari običaj da se u grobove redovnica stavlja kruna od trnovitih grana bijele ruže koja označava nevinost i čistoću koju su redovnice sačuvale kroz različita iskušenja.

Ruža je nezaobilazan motiv i u sufizmu. Priča iz ove tradicije kaže da je crvena ruža nastala kao plod ljubavi slavuja i bijele ruže. Ova je ptičica u žaru ljubavi zagrlila ružu i ozlijedila se na njen oštar trn. Svojom krvlju nesretni je slavuj natopio bijele latice ruže i dao joj boju svog srca. Ružičnjak u sufizmu simbolizira vrt kontemplacije, a ruža ima duboko mistično značenje. Perzijski pjesnik-mistik Saadi Širazi u svom djelu Ružičnjak piše: Pošao sam u vrt brati ruže, ali me miris ružina grma opio… Put praktičnog misticizma koji je u XII. stoljeću utemeljio Abdelkadir Gilani nazvan je Sebil-el-Ward (“Put Ruže”), a samog su Gilanija nazivali Ružinim svjetlom. Sufijski su pjesnici koristili simbol ruže za izražavanje mistične čežnje za Bogom; njima je ruža bila simbol skrivenih znanja i mudrosti te postignuća savršenog jedinstva s Bogom.

Alkemičari su ružu nazivali flos sapientiae, cvijet mudrosti, a svoje rasprave ružama mudraca. Većina tih ruža ima 7 latica, a svaka je evocirala jednu kovinu ili jednu radnju alkemičarskog djela. U alkemijskom tajnom jeziku često je prisutan Crveni kralj i Bijela kraljica. Njihovo sjedinjenje izražava se simbolom ruže. Ružu također nalazimo i u tarot karti koja prikazuje Smrt, gdje je ruža simbol vječne obnove pojavnog svijeta.

Kao simbol tajne, ruža je uz križ glavni simbol tajnih društava, posebno Reda Ruže i Križa, Rozenkrojcera, kojima križ simbolizira ljudsko tijelo, a ruža individualno razvijanje svijesti. Za Angelusa Silesiusa, njemačkog mistika i pjesnika iz XVII. stoljeća, ruža je slika duše.

Širenje uzgoja ruža u Francuskoj početkom XIX. stoljeća, a zatim i po čitavoj Europi, može se zahvaliti carici Jozefini, Napoleonovoj supruzi, koja je pokraj dvorca Malmaison dala zasaditi sve tada poznate vrste ruža. Godine 1805. francuskom umjetniku Pierru Josephu Redouteu carica je naložila da naslika svaku ružu koja raste u Malmaisonu. Od sto sedamdeset portreta ruža nastala su tri sveska Les Roses, a reprodukcije tih slika još uvijek su vrlo omiljene.

Ruža je naša lijepa pratilja kroz stoljeća i stoljeća povijesti. Padom Rimskog Carstva raskošne su se i miri¬sne ruže povukle iz svjetovnog života u zatvorene samostanske vrtove u kojima su njegovane zbog simboličke veze s Djevicom Marijom. S vremenom je ruža pronašla svoje mjesto i u dvorskim vrtovima, mjestima susreta vitezova i dama; tada je utkana u trubadursku poeziju i postala pojmom uzvišenih osjećaja. Približavanjem modernog doba, ruža sve više postaje simbolom zemaljske ljubavi i ljepote, ali ostaje najpoznatiji i najcjenjeniji cvijet koji uvijek iznova oduševljava u svim prilikama…

Autor: Martina Popović Novosel

Nenad: Neke Ruže imaju 5 latica, neke 7 latica, neke 22, a neke 54. Neki će razumjeti ovu simboliku.

Paracelzus – kako da napravite vlastitog ‘malog čovjeka‘

Homunculus

Homunculus (latinski za ‘mali čovjek’) je izraz koji se uglavnom koristi kada se opisuje ‘mali čovjek’, ideja alhemičara iz 16. stoljeća da se uzgoji vlastiti čovječuljak u staklenoj posudi.

Postoji nekoliko uputstava koja su detaljno objašnjavala kako da napravite vlastitog ‘malog čovjeka’, a vjerovatno je najpoznatije uputstvo Paracelzusa, Njemačko-Švicarskog renesansnog liječnika, botaničara, alhemičara, astrologa i okultista.

Paracelzus (puno ime: Philippus Aureolus Theophrastus Bombastus von Hohenheim) je bio ozbiljan naučnik (za svoje vrijeme). I dan danas koristimo njegove izraze za Cink, Gas, Hemiju i Alkohol, a također je osnovao i disciplinu toksikologije. Pored toga, poznat je po revolucionarnom insistiranju da se koriste promatranja prirode, umjesto da se odgovori traže u drevnim tekstovima, što je u njegovo vrijeme bila radikalna metoda medicinske prakse – danas, sasvim normalna.

Jednostavno, Paracelzusu možemo zahvaliti za mnoge stvari, kao što je prvo kliničko / naučno spominjanje nesvjesnog stanja i njegovog rada na polju psihoterapije, toksikologije, i generalno, unaprjeđivanju medicine.

Paracelzusov recept za Homunculusa

Uzgajanje Homunculusa

Pored svih uspjeha koje smo naveli iznad, Paracelzus je imao i jednu krajnje suludu ideju. Tvrdio je da možemo uzgojiti vlastitog malog čovjeka u staklenoj boci.

“Neka sjeme muškarca trune samo od sebe u zatvorenoj staklenoj posudi zajedno sa najtruhljim konjskim izmetom četrdeset dana, odnosno dok ne počne napokon živjeti, kretati se i dok ne postane nervozan, što se lako može vidjeti. Nakon toga, svakodnevno ga hrani i hrani oprezno i promišljeno ljudskom krvi … ono postaje, pravo malo živo dijete, kao i dijete koje rodi žena, ali mnogo manje.”

Paracelsuzova ideja da ljudski život može biti stvoren umjetno kroz strogo poštivanje magije i rituala nije ništa novo. Grčki mit o Pygmalionu ili Priče o židovskoj legendi Golemu samo su dva značajna primjera koja su tisućama godina golicala maštu alkemičara.

Čak do kraja do 18. stoljeća vjerovalo se da djeca dobiju sve bitne značajke od oca. Smatralo se da su majke samo ‘sirovi materijal’ i da one ne doprinose ništa više od same maternice.

Paracelsus

Paracelzusova fascinacija spermom nije završila samo na pokušaju da stvori ‘malog čovjeka’ u staklenoj boci. On se žestoko protivio masturbaciji i često je pisao o tome. Bojao se da bi se sperma, koja nije našla put do maternice, mogla pretvoriti u čudovište. Također je bio i žestoki protivnik apstinencije, tvrdeći da je sperma unutar muškog tijela opasna i da je jedini način da se neženjama pomogne – kastracija.

Prema istoričaru Williamu Newmanu, “Paracelzusove ideje bile su bizarne čak i za 16. stoljeće”. On je bio religiozan, ali nije praktikovao religiju (religijske obrede). Zapravo, čini se da je bio prilično teški alkoholičar. Koliko znamo, nije imao interes za seks i nikada nikome nije dopustio da ga vidi golog.

Izvor: Pixelizam

Top 10 izreka Mahatme Gandi

1. Promjena
Vi morate biti promjena koju želite vidjeti u svijetu.

Kao ljudska bića, naša veličina ne leži toliko u mogućnosti  preuređenja svijeta – to je mit atomskog doba -kao što leži u mogućnosti da „preuredimo“ nas same.

2. Kontrola
Nitko me ne može povrijediti bez mog dopuštenja.

3. Praštanje
 Slabi nikada ne mogu oprostiti. Opraštanje je atribut jakih.

Oko za oko….. i na kraju, cijeli svijet će postati slijep!

4. Akcija
Malo prakse vrijedi više od tone propovijedanja.

5. Sadašnjem trenutku
Ne želim predviđati budućnost. Ja vodim brigu o sadašnjosti. Bog mi nije dao nikakvu kontrolu nad trenucima u dolasku.

6. Svi smo ljudi
Tvrdim da sam jednostavan pojedinac odgovoran za svoje greške kao i svaki drugi smrtnik. Međutim, ja imam dovoljno poniznosti priznati svoje pogreške i ponoviti put kako bi ih ispravio.

Nije mudro biti previše siguran u vlastitu mudrosti. Zdravo je podsjetiti se da i najjači mogu oslabiti, i najmudriji mogu pogriješiti.

7. Ustrajnost
Prvo vas ignoriraju, zatim vam se smiju, onda se bore s vama, a onda vi pobijedite!

8. Dobrota
Gledam samo dobre osobine u ljudima. Ne pokušavam biti besprijekoran,  ali ne želim pretpostavljati  što su to  tuđe greške.

Pretpostavljam da je vodstvo u jednom trenutku značilo „imati snažne mišiće“, ali danas to znači  dobivati zajedno s drugima.

9. Istina
Sreća je kad ono što mislite, što kažete, i što činite djeluje u harmoniji.

Uvijek se potrudi postići potpuni sklad misli, riječi i djela.  Pročišćavaj svoje misli i sve će biti dobro.

 10. Razvoj
 Stalan vlastiti razvoj je zakon života,  čovjek koji  uporno pokušava održati svoje dogme kako bi dostigao dosljednost, samog sebe vodi u propast.

PARADOKS NAŠEG VREMENA

Big cityParadoks našeg vremena kroz povijest je da imamo veće zgrade, no kraće živce, šire putove, no uža gledišta. Trošimo više, no imamo manje, kupujemo više, no uživamo manje.

Imamo veće kuće i manje obitelji, više pogodnosti, no manje vremena. Imamo više diploma, no manje razuma, više znanja, a manje rasuđivanja. Više stručnjaka, a ipak više problema, više medicine, no manje zdravlja.

Pijemo previše, pušimo previše, trošimo nesmotreno, smijemo se premalo, vozimo prebrzo, previše se ljutimo, prekasno liježemo, ustajemo previše umorni, čitamo premalo, televiziju gledamo previše i molimo se prerijetko. Umnogostručili smo naše imutke, a smanjili svoje vrijednosti.

Govorimo previše, volimo prerijetko, mrzimo prečesto.
Naučili smo kako preživljavati, ali ne i kako živjeti. Dodali smo godine životu, ali ne i život godinama. Stigli smo sve do mjeseca i natrag, no imamo poteškoće prijeći ulicu i upoznati novog susjeda. Osvojili smo vanjski prostor, ali ne i nutrinu.

Napravili smo velike stvari, ali ne i bolje stvari. Očistili smo zrak, no zagadili dušu. Svladali smo atom, ali ne i svoje predrasude. Pišemo više, no učimo manje. Planiramo više, no postižemo manje. Naučili smo žuriti, no ne i čekati.

Gradimo jača računala, proizvodimo više kopija nego ikad, ali razgovaramo sve manje i manje. Ovo su vremena brze prehrane i spore probave, velikih ljudi i sitnih karaktera, brzih zarada i plitkih odnosa. Ovo su dani dviju plaća i više razvoda, luksuznijih kuća i uništenih domova. Ovo su dani brzih putovanja, jednokratnih pelena, moralnosti koja se može odbaciti, jednodnevnih predstava, preteških tijela, i tableta koje čine sve: od hrane, preko stišavanja do ubijanja.

Ovo je vrijeme kada ima mnogo toga u izlogu, a ništa u skladištu. Vrijeme kada vam tehnologija može donijeti ovo pismo i vrijeme kada možete odabrati da li će te ga podijeliti s nekim ili samo obrisati.

Zapamtite, provedite nešto vremena s vašim voljenima, jer oni neće biti zauvijek tu.

Zapamtite, recite poneku ljubaznu riječ onome tko vas gleda sa strahopoštovanjem, jer će ta mala osoba uskoro odrasti i otići.

Sjetite se dati topao zagrljaj onome kraj vas, jer je to jedino blago koje možete dati svojim srcem, a ne stoji ništa. Sjetite se reći “Volim te” vašem partneru i vašim voljenima, no najviše od svega iskreno mislite tako.

Poljubac i zagrljaj će zakrpiti povredu kada dolaze duboko iz srca. Sjetite se držati se za ruke i cijeniti trenutke jer jednog dana ta osoba neće ponovno biti tu.

Dajte vremena ljubavi, dajte vremena razgovoru, i dajte vremena dijeljenju vaših dragocjenih misli s drugima.

George Carlin

 

Legendarni govor indijanskog poglavice: Osuda bijelih ljudi

Riječi indijanskog poglavice zapisane su kao vrelo mudrosti o jedinstvu čovjeka i prirode, ali i načinu na koji će bijelci precjenjivanjem sebe uništiti planet…

chief seattleNakon što je Isaac Stevens, guverner Washingtona i mrzitelj Indijanaca počeo plijeniti i kupovati zemlju američkih domorodaca, na ponudu da kupi njegovu zemlju slavni indijanski poglavica Seattle mu je odgovorio. Taj je njegov govor postao legendaran jer objedinjava mudar uvid u povezanost prirode i ljudi, ali i osudu načina shvaćanja i ponašanja bijelaca.

Govor je održao 1854. i trajao je pola sata. Poglavica je tada imao 70 godina, bio je ratnik i mudrac, a tijekom cijelog govora držao je ruku na glavi guvernera Stevensa.

Poglavica je imao tako snažan glas da ga se čulo s udaljenosti od 1200 metara, a svojom je mudrošću ostao zapamćen u povijesti. I bijeli čovjek mu je odao priznanje – nadjenuvši njegovo ime američkom gradu Seattleu. Njegov inspirativni govor prenosimo u cijelosti na dan u kojem slavimo Dan planeta Zemlje, 22. travanj.
Nastavi čitati

PUT SRCA

Ovi citati predstavljaju duboke misli i moje osobne stavove o duhovnom putu. Ovako zamišljam Filozofiju i Univerzalnu Religiju oslobođenu od suvišnih dodataka. Riječ “filozofija” znači “ljubav prema mudrosti“. O Univerzalnoj religiji ili Univerzalnoj filozofiji je pisalo više autora tako da ideja nije nova. Rozenkrojceri se također slažu da je Budizam najbliži tom idealu. To ne znači da će Budizam postati Univerzalna religija. Kada dođe vrijeme pojavit će se neka velika osobnost i dati sve potrebne upute.

“Religija u budućnosti će biti kozmička religija. Ona treba nadići osobnog Boga i izbjeći dogme i teologiju. Treba obuhvatiti oboje prirodno i duhovno, i treba biti temeljena na religioznom osjećaju koji proizlazi iz iskustva svih stvari, prirodnih i spiritualnih, kao smislenu cjelinu. Budizam odgovara ovom opisu.” – Albert Einstein

“The religion of the future will be a cosmic religion. It should transcend a personal God and avoid dogmas and theology. Covering both the natural and the spiritual, it should be based on a religious sense arising from the experience of all things, natural and spiritual, as a meaningful unity. Buddhism answers this description.” – Albert Einstein

krug i točka

“Krug, kakve god da je veličine, može imati samo jedan centar. No mi možemo povući
nebrojene radijuse. Bog može biti uspoređen s centrom kruga, a različite Religije s radijusima.
Tako, univerzum može imati samo Jednog Boga, ali mogu postojati mnoge religije. Cilj svake
religije je da učini čovjeka čistim, svetim, uspješnim, spokojnim, sretnim i konačno, da ga
vrati natrag k Izvoru – Bogu. Taj cilj je zaboravljen i najstrašnija i najžalosnija stvar je što su
mnoge svjetske Religije upravo na nivou dječjeg vrtića, te tako krivo vode svoje sljedbenike
ispunjavajući njihove umove i dušu raznim bajkama. One imaju za cilj samo povećanje broja
svojih sljedbenika, ali ne i njihov duhovni napredak. Mnogi sljedbenici i njihovi
propovjednici postali su najgora vrsta fanatika, bez zdravog rasuđivanja. Oni su kao vrane ili
divlji tigrovi. Vrana ili tigar voli svoju mladunčad, ali bi bez imalo milosti mogli rastrgati
mladunče drugih vrsta.”
– Univerzalna Religija, Mudrost i Temelji Univerzalne Religije, Swami Narayanananda

“Cilj duhovnog puta je traganje za krajnjom Istinom.” – Autobiografija jednog jogija, Jogananda

Istina je jedna, mudri je nazvaše mnogim imenima! – Upanišade

stubeJa sam Put, Istina i Život!
Tražite i naći ćete, kucajte i otvorit će vam se.
Blago čistima srcem, oni će Boga gledati. – Isus

Tajna Kraljevske Umjetnosti raste kao cvijet u srcu čovjeka.RumiČovjek je kao prazan list na kojemu zapisuje svoja iskustva.

Mali princ

„Čovjek samo srcem dobro vidi jer bitno je očima nevidljivo“, – Mali princ. – moj najdraži citat.

Ruža predstavlja čovjekovu duševnu osobnost i njen razvoj.

ideal

Kada bi na Zemlji vladala ljubav svi zakoni bi bili suvišni. – Aristotel

Život je jednostavan, ali mi ga nastojimo učiniti kompliciranim. – Konfučije
Life is really simple, but we insist on making it complicated. – Confucius

Um je sve; što mislite, to postajete. – Budha
The mind is everything; what you think, you become. – Budha

idealna religija

“Ako ima neka religija koja bi mogla odgovarati potrebama moderne znanosti, onda bi to bio Budizam.” – Albert Einstein

Laž ima puno lica… istina samo jedno…

Mašta je važnija od znanja…Logika će vas odvesti od točke A do točke B, a mašta će vas odvesti svuda…
A.A.

Što je netko budniji u svijetu tvari, to dubljim snom spava u svijetu duha. – sufi mudrost
Sufijska knjiga nije od tinte i slova, ništa drugo nije, već srce bijelo kao snijeg.
Čisto srce zrcalo je bez mrlja, koje odražava slike beskrajne ljepote.

novi svijet

Lao Tze

Ako ste depresivni,
živite u prošlosti.
Ako ste zabrinuti,
živite u budućnosti.
Ako ste mirni,
živite u sadašnjosti.

–  Lao Tze

Posjedovanje

Bog je jedini vlasnik svega stvorenog!

indijanska mudrost

mir

Apački poglavica

čovjek

Dalaj Lama

Ljudi su stvoreni da budu voljeni. Stvari su stvorene da se koriste. Razlog zašto je svijet u kaosu je zato što se stvari vole, a ljudi koriste. – Dalai Lama

Pravda

Ramana Maharshi

Dalaj Lama

ogledaloAko tražite osobu koja može promijeniti vaš život, pogledajte se u ogledalo.

masta

Duševni mirEuripidSvi smo mi jedno

NEKE DRUGE FILOZOFSKE MISLI

VITRUVIJANSKI ČOVEK – balansira i spaja krug i kvadrat, duh i materiju, večnost i prolaznost. “Veliki lanac života” koji otkriva hijerarhijsko ustrojstvo univerzuma – od Boga, zvezda i planeta, preko Andjela, svih oblika života, a na kraju djavola i demona. I dok je Leonardo, stavljao čoveka u centar ovog lanca, Mirandola je smatrao da je čovekova volja slobodna u tome da izabere bilo koji deo “lanca” i bude to što je izabrao – mi možemo da postojimo u svim njegovim delovima.
Koji je Vaš izbor?

GANEŠ
Simbol je spoznaje, a blisko značenje ima i slon kojeg jaše Bodisatva, čime izražava moć spoznaje.

Ganeša je arhetip, i kao svaki drugi, ima svoje simbole koji ga predstavljaju. Simbol je svojevrsni okidač za uspostavljanje “kontakta” izmedju Arhetipa i Čovjeka, i svojevrsna ENERGETSKA veza. Svaki arhetip se opaža kao karakteristična “sila” tj energija koja nagoni i utječe na čovekovo stanje svijesti.
Kao što i Jung sam opaža Arhetipi su nabijene energetske forme.
Sve ovo su znali i u “kameno doba” kad su obožavali Bogove!

O “Alkemizaciji”
Coagula et Solve et Coagula ….
“Alkemizacija” je proces slijedećeg redoslijeda: uočavanje – prihvaćanje – razumijevanje /varenje – transmutacija: odbacivanje nepotrebnog (otpuštanje i praštanje) i apsorpcija hranljivog (uvidi) – transformacija: oplemenjivanje- snaga da se uneseno pretvori u novu kvalitetu – život u skladu sa novom kvalitetom.

Leptir

Sinoć sam sanjao da sam leptir! Letio sam i nisam shvaćao da sam ja Čuang Ce koji sanja san. Eto u čemu je stvar. Ujutro sam se probudio i prvo što sam pomislio bilo je: “Ja nisam leptir, već Čuang Ce.”. A sada sjedim ispred vas i ne mogu razumjeti: Da li sam ja Čuang Ce, kojem se u snu učinilo da je leptir, ili sam možda leptir, koji sada spava i u snu vidi da je on Čuang Ce?
Da li sam Ja leptir koji sanja ili sanjam leptira?
Zen “mozgalica”

Otkriven recept za Kamen Mudrosti od Isaak Newtona

Isaac Newton’s Recipe for Magical ‘Philosopher’s Stone’ Rediscovered

isaak-newton

This 17th century manuscript contains instructions that Newton copied from an American alchemist’s writings, as well as descriptions of one of Newton’s own experiments.

Credit: Chemical Heritage Foundation

Nastavi čitati